Britanski DCMS kreativnu industriju definira kao: „one djelatnosti koje proizlaze iz
Creative Industries Mapping, 1998.
kreativnosti, vještina i talenata pojedinaca, a koje imaju potencijale za stvaranje bogatstva i radnih mjesta kroz proizvodnju i eksploataciju intelektulanog vlasništva“
Kulturna industrija prisutna je od početaka civilizacije, tj. postojala je i prije prvih kultiviranja zemlje u Mezopotamiji. Postojala je od kad je čovjek naučio pjevati, plesati, crtati i glumiti. Kulturna industrija postoji oduvijek, a pod utjecajem povjesnih razdoblja i tehnološkog napretka mijenjala je svoje forme, ali je u suštini ostala ono iskonsko, zvuk, slika i riječ. Što je bilo moderno, to se i izvodilo, kako je tekao napredak u slikarstvu i slike su bivale ljepše, a pjesme i proza zapisuju se i prenose od kad je izmišljeno pismo. Čovjek je estetsko i znatiželjno biće, voli kad mu je lijepo i kad je sve oko njega također, lijepo. Kulturna industrija od svojih početaka distancirala se od svih ostalih oblika industrije zbog duhovnosti koja je prožimlje. Sve je samo pitanje osobnih afiniteta, tko što voli slušati, gledati ili čitati. Kreativna industrija stigla je kao logični nastavak na kulturnu industriju, no međutim također puno prije no što je prvi puta definirana.
Sisak je grad bogate povijesti, ali i prebogate kulturne tradicije. Od pojave trgovine i novca, čovjek stalno nastoji kako čim ljepše svoj proizvod dizajnirati, upakirati, propagirati i na kraju prodati. I tu je stvorena savršena veza kulture i gospodarstva. Oni koji su znali proizvesti, proizvodili su, ako su znali i dizajnirati, inovativno razmišljati i efektno reklamirati bili su genijalci. Siniša Matasović i Robert James Hudulin izuzetno su dobri primjeri bogate kulturne i kreativne industrije grada Siska.
Iako je Hrvatska tek na početku kulturne i kreativne industrije nizozemska kreativna industrija među najboljima je na svijetu i jedna je od devet nizozemskih vodećih gospodarskih grana. Kroz svoju politiku najviših sektora, vlada već godinama nastoji učvrstiti njihov položaj i na međunarodnom tržištu. Kreativna industrija uključuje sektor umjetnosti i baštine, medije i zabavu te kreativne poslovne usluge.
KroNland 