Vinski biser središnje Istre

Prvi je pazinsku malvaziju približio znanstveno-publicističkim stilom enolog Srećko Ljubljanović, u ratnim okolnostima, pišući o berbi 1990. (1993: 154-55). Za pazinski tip malvazije kaže da je osjetno drukčija u boci od prethodne etikete istarske malvazije, te da je grožđe za nju došlo iz vinograda tadašnjega PPK-a Pazin podno gradića Motovuna. Međutim, istina je da je grožđe za pazinski tip tada dolazilo iz mješovitih izvora – ujedno iz vinograda naokolo Pazina, stoga je zbog konflikta između deklariranoga i činjeničnog stanja na koncu povučen naziv “pazinska malvazija” (Anđelini, D. 2021: usmeno). Vino organoleptički ocjenjuje poželjnim u svakom pogledu – za današnje prilike je neobičan jedino 11.4% volumen alkohola, a proizvodnju takvoga vina pripisuje inovaciji u tehnologiji. 90-te su bile tek početak marnoga rada na istarskim vinima; stoga ne čudi da je autor velikodušno smatrao dotičnu malvaziju dobrodošlom pojavom »širokom krug vinopija odnjegovana okusa, koji više ne nasjedaju tradiciji nastaloj na lošoj preradi i čuvanju vina«, te ujedno upozorava: »Njoj će možda prigovoriti stariji Istrani, navikli na malvaziju žute boje, dobrano oksidiranu, jaku, tupa okusa i nadasve mirišljivu.«

Na koncu preostaje »uobičajeno« pitanje: Čâ bite rȁj, malvažȉjo ali muškȁt? (Gagić, 2017: 146 § malvažȉja)

PAZINSKA MALVAZIJA 2018 i odležana malvazija FILOMENA 2017

Anđelinijeva dva malvazijska asa u rukavu su čista divota; dva vrsna vina za svaku priliku – bilo ozbiljnu, bilo ležernu! Lagana i (nekoć) znamenita pazinska malvazija je jako svježe i poletno vino, a čvrsta karaktera. Ima jako izražen sortni aromatični profil na nosu; buke je tipično voćno-cvjetni. Još kuša kao mlado, ali zato sočno vino s potencijalom za starenje. Ima nešto divno kod malvazija iz unutrašnjosti Istre, razmjerno daleko od mora – određena zelena nota karakteristična za kontinentalnu klimu koja se krasno sljubljuje s mediteranskim značajkama.

Filomena je prvoligaš koji spaja teško pomirljive ili oprečne kategorije – znalački je odnjegovana u bagremovoj bačvi, zatim u hrastu, te naposljetku u inox-ici. Robusno vino, jaka tijela, ali sa stanovitom svježinom koja je genijalno uravnotežena sa snažnim doživljajem! Vrlo pitko je poput prvoga, no istovremeno okrepljuje! Ima karakteristični sortni okus i miris malvazije, međutim, ovu malvaziju odlikuje i zanimljivi slatkasti osjećaj koji jako podsjeća na brezin sirup – valjda je rezultat osebujnoga obiteljskoga recepta. U after-u se osjeća lijepu bademovu gorčinu.

Pjenušac D’ANGELO 2019 (malvazija, chardonnay) i MAGDALENA 2018 (malv. i chard.)

Pjenušac je gabarit u klasi pjenušavih vina – krepak i postojan okus na jeziku, dobrane kiseline, odnosno reskost koju se naročito osjeća. U ustima odaje blagi voćni okus s uočljivom notom zreloga sira. Malvazija mu daje izvjesnu svježinu, a chardonnay čini tijelo. Marno odrađen pjenušac klasičnom metodom; sveukupni dojam je moćan, gorkast, mineralan i naglašeno rezak pjenušac kojem ni najmanje nije svrha samo ispolirati usta prije jela – Slastan pjenušac koji krijepi i dade se sljubiti s rasponom jela. Moćni okus je srećom balansiran lijepim glatkim završetkom.

Magdalena je mekše vino spram srodnoj Filomeni; odlikuje ju krasna zlaćana boja, a na nosu je obilježena uglavnom cvjetnom aromatikom. Meko i kremozno tijelo, lagani i harmonični dojam vina su zaokruženi slasnom maslačnom notom koja je ishod kratkog boravka na talogu (sur lie). Vino je u svakom smjeru dobro dotjerano i usklađeno – pristojne kiseline, umjereni tanini s vrlo glatkim završetkom. Dojam u ustima je dosljedno suh, postojni okus i retrookus; profil okusa je razmjerno raskošan i složen – prevladavaju lipin med, limetina kiselost, dinja.

DOMENICO 2019 (merlot, cabernet sauv., syrah 10%)

Domenico je moćna i robusna kupaža merlota i caberneta sauvignona s dobranim 13% alkohola. Na nosu se smjesta može prepoznati mesnatost i začinjenost merlota, vaniliju od 1-godišnjega dozrijevanja u hrastovoj bačvi, cabernetove tanine, te dašak topline. Alkoholni stisak je dubok koliko i nadasve prepoznatljive odlike caberneta, koje prevladavaju vinom, premda je cabernet u znatnoj manjini s 30% u kupaži. Profil okusa, dakle, preteže na papar, papriku i bobičasto voće. Obilni tanini u ustima podsjećaju na divlju prirodu caberneta. Domenico ostavlja dugotrajan dojam u ustima, a završetak je trpak i slastan.

Literatura:

Gagić, M. Rječnik pazinskoga govora. MH Zadar. Pazin-Zadar, 2017.
Ljubljanović, S. Čavrljanje o vinu. Vitagraf. Rijeka, 1993.

Autor teksta:
Moreno Vuleta

VINSKE DIONICE

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s