Pregled kolumnista, blogera i vanjskih suradnika

Tomislav Brajnović
Tomislav Brajnović

Tomislav Brajnović, rođen je u Zagrebu u Hrvatskoj. Prvu godinu Likovne akademije završio je na KABK u Den Haagu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1999. godine u klasi profesora Đure Sedera. 2003. završio je poslijediplomski studij MA Fine Art na Central St Martins College of Art & Design u Londonu. Predaje Nove medije, Mapiranje grada, Rekontekstualizaciju i Crtanje na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Intenzivno radi i izlaže u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je više nagrada, stipendija i priznanja. Sudjelovao je u više rezidencijalnih projekata. Od 2007. vodi projekt-galeriju Studio Golo Brdo.
http://www.brajnovic.com
http://golo-brdo.brajnovic.com/
brajnovic@yahoo.com

Sandra Drnić
Sandra Drnić

Rođena je u Sisku u Hrvatskoj, a trenutno živi i radi u Lelystadu u Nizozemskoj. Na Hrvatskim studijima u Zagrebu diplomirala je hrvatsku kulturu i filozofiju, a potom i knjižničarstvo na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U svoje slobodno vrijeme Sandra obožava čitanje, hodanje i bicikliranje.

Brankica Iris
Brankica Iris

She is passionate collector of cookbooks and recipes of all kinds. She is also a lover of animals, ethnology, antiques and handicrafts, which she most often finds at Hrelić, a popular Croatian flea market. She uses her free time, in addition to preparing sweets, reading, painting and making various objects, which she gladly represents to her friends.Enjoying the forgotten smells and tastes of Croatian traditional national cuisine. Further find out how angel cubes were once prepared, Max’s cake, Ilocanka, cherry strudel, Turopolje stud, strawberry and cherry pie, Vlasta and Esterhazy slices, but also her mother’s small crispy walnut and grandmother’s gibanica, from pudding and apricot pudding and biscuit pudding, all the way to ‘berg koh’ or ‘blamaža koh’ and good old-fashioned rice and ‘apple koh’.

Ivan Kantoci
Ivan Kantoci

Rođen u Pregradi, Hrvatsko zagorje. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu završio je 1979. studij teologije, a na Višoj školi za socijalne radnike u Zagrebu 1982. studij socijalnog rada. U Pregradi je od 1982. do 1987. bio socijalni radnik u poduzeću Okiroto, nakon čega odlazi u Nizozemsku i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta Brabant u Tilburgu završava studij za pastoral. Pastoralni je radnik do 2002. u biskupiji Breda, na župi sv. Bartolomeja u Zevenbergenu, a zatim do umirovljenja u rujnu 2020. u nadbiskupiji Utrecht, u župi sv. Franje i Klare u gradu Twello i okolici te župi Emaus u gradu Apeldoorn. Jedan je od inicijatora osnivanja Zaklade Nizozemska-Hrvatska (1991.-2013.) član upravnog odbora, dugogodišnji tajnik i predsjednik. Objavio je knjigu Pisma iz Nizozemske i velik broj priloga na internetskim stranicama grada Pregrade. Dugi niz godina živi u Twellu u Nizozemskoj.

Sanja Kregar
Sanja Kregar

Sanja Kregar rođena je u Zagrebu gdje je odrasla, živjela i studirala do 1981. godine. Potom je otišla u Nizozemsku, gdje i danas živi. Tijekom proteklih godina održavala je prisne veze s Hrvatskom, privatno i profesionalno. Godine 2010. započinje projekt KLIN – akronim za hrvatsku književnost u Nizozemskoj / Kroatische literatuur in Nederland),  a od 2014. za izdavačku kuću i 2015. i za zakladu. Glavni je ulagač, uz supruga prof. dr. W.W. Boonstra. Tijekom godina materijalnu je podršku pružilo i Ministarstvo kulture RH i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Svakako valja spomenuti i  podršku koju radu KLIN-a pruža Hrvatsko veleposlanstvo u Nizozemskoj. U okviru KLIN-a, jedine izdavačke kuće specijalizirane za prijevode hrvatske književnosti, do sada je u Nizozemskoj izdano osamnaest djela moderne hrvatske proze. Godine 2015. osnovana je Zaklada KLIN u svrhu šire kulturne razmjene dvaju jezična područja – hrvatskog i nizozemskog – te kao potpora istoimenoj izdavačkoj kući.

Dražen Lisak
Dražen Lisak

Vlasnik je firme www.flirtmanagement.com
za koju održava predavanja i radionice za multinacionalne kompanije, državne institucije i manje firme.
Za poslovnu ediciju nakladnika Kluwera napisao je knjigu ‘Zakelijk flirten’.
Na hrvatskom izašao mu je roman ‘Kralj Hakla’ (2020). Pored toga piše književne recenzije za portal www.najboljeknjige.hr

Karolina Lisak Vidović
Karolina Lisak Vidović

Karolina Lisak Vidović puno više uči iz knjiga, nego iz života. Smatra da život sve komplicira, a umjetnost objašnjava. Diplomirana je povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti. Radi na HRT-u kao urednica emisija o književnosti, radijske Kutije slova i televizijske Što je klasik?. U emisiji Dobro jutro, Hrvatska preporučuje vrijedne naslove za čitanje jer misli da nema knjige, a da se u njoj nešto dobro ne nađe.

Radovan Lučić
Radovan Lučić

Radovan Lučić je rođen u Zagrebu, a slavistiku je diplomirao na Amsterdamskom sveučilištu. Danas radi kao docent hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Amsterdamu. Uz prevoditeljske aktivnosti s nizozemskog jezika na hrvatski jezik povremeno objavljuje i radove s područja leksikografije i standardologije, a također je i autor prvog i jedinog hrvatsko-nizozemskog rječnika koji je objavljen 2013. godine. Lučić je inače unuk poznatog kompozitora, turopoljskoga župana i člana družbe “Braća hrvatskog zmaja” Franje Lučića – koji je sudjelovao u organizaciji preseljenja kostiju Zrinskog i Frankopana u zagrebačku katedralu 1919. Unuk velikog domoljuba danas živi u pečalbi, ali njegov je posao ipak vezan uz izučavanje i uzdizanje hrvatske kulture i hrvatskog jezika.
U svoje slobodno vrijeme Lučić svira cimbalo, a povremeno i bubnjeve jer uz jezik glazba je njegova prikrivena strast.

Robert Međurečan
Robert Međurečan

Hrvatski je pisac romana i filmskih scenarija, prodavač auto opreme i knjiga, profesionalni glazbenik te još puno toga. Međurečan se na književnoj sceni pojavio 2008. drskim, antiratnim pamfletom „Prodajem odličja, prvi vlasnik“. Na kraju knjige, u bilješci o piscu, stoji tek crtica: „1991. prodao gitaru i kupio pušku“ što je kao 21-godišnji student veterinarstva i napravio, tako je 1992. bio u Dubrovniku s „Tigrovima“. Međurečan ističe kako otada nije bio u Dubrovniku i da je razlika ‘’ogromna’’. Objašnjava kako mu je ‘rat scenografija da govori o ljudima koje uhvati kotač povijesti pa ih melje’ i da ‘mi vrijeme brojimo od ovoga do onoga rata’. ‘’Povijest ne završava nego se stalno ponavlja’’, ističe autor. Osim što je Međurečan pažnju javnosti izazvao prvim romanom “Prodajem odličja, prvi vlasnik”, svoj književni rad je nastavio objavljivanjem podjednako aktualnog romana “Kad jaganjci utihnu u Zdihovu”, a nedavno je objavio i svoj treći roman ”Krletka za glinenog goluba”.

Nikola Rašić
Nikola Rašić

Nikola Rašić rođen je u Požegi u Hrvatskoj koja se tada zvala i Slavonska. Završio je studije opće lingvistike i sociologije i magistrirao sociologiju na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je i radio kao znanstveni istraživač do 1988. kad se preselio u Nizozemsku. U Rotterdamu od 1988. obnaša dužnost Stalnoga kongresnog tajnika Svjetske organizacije esperantista, do 2003., kada osniva agenciju Most – De Brug za prevoditeljstvo i jezični konzalting. Prevodi sa i na desetak jezika, pismeno, usmeno i simultano, a također je i službeni sudski tumač i prevoditelj za hrvatski, srpski, bosanski, crnogorski, makedonski i nizozemski. Autor je nekoliko knjiga, socioloških studija s područja znanosti o znanosti, sociologije esperantskoga pokreta i romskih studija. Bavi se etnolingvistikom (jezici manjina) i sociolingvistikom. Autor je prve gramatike romskoga na hrvatskom jeziku. Suradnik je Sveučilišta u San Franciscu, Amsterdamu, Zagrebu i Zadru. U područje interesa ulazi i nizozemska lingvistika i filologija, a napose tema nizozemsko-hrvatskih kulturnih i jezičnih dodira. Zaljubljenik je u jezike, sve odreda, a posebno u bogati svijet hrvatskih i nizozemskih narječja i dijalekata.

Petra Sigur
Petra Sigur

Rođena je u Sisku u Hrvatskoj gdje i danas živi. Diplomirala je komparativnu književnost, filozofiju i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od završetka studija zaposlena u Narodnoj knjižnici i čitaonici Vlado Gotovac Sisak. U slobodno vrijeme, a sada već pomalo i profesionalno, bavi se pisanjem, uglavom proze. Objavljivala je književnu kritiku i priče u časopisima, a 2018. godine izlazi joj zasad jedina zbirka priča “Pozadinsko zračenje Član je uredništva časopisa za književnost, kulturu i znanost, “Riječi” Matice hrvatske u Sisku, za koju povremeno sudjeluje i u pripremi kulturnih programa.
Jednu od važnijih sastavnica njezinog recentnog načina života, uz književnost, čini i planinarenje kojim se intenzivno počinje baviti praktički iznenada, 2017. i otad ne prestaje odlaziti u planinu kad god joj prilike dopuste. To je uzrokom da teme Petrinog pisma sve češće gravitiraju svojevrsnom putopisu, odnosno, strasti planinarenja, o čemu priprema i iduću knjigu.

Moreno Vuleta
Moreno Vuleta

Rođen je u Splitu u Hrvatskoj gdje trenutno živi. Završio je studij poredbenoga jezikoslovlja i anglistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U slobodno vrijeme istražuje štogod i putuje kudgod mu padne na pamet. Gaji veliku strast prema lozi i vinskoj baštini Hrvatske, te prema njihovom gospodarskom i kulturnom potencijalu. Teži opisati vino lucidno, no slikovito u svim njegovim nijansama, međutim, svjestan je da je prvenstveno važno uživati u vinu. U međuvremenu revno prati novosti i najrecentnija dostignuća u jezikoslovnoj struci, osobito ona koja se tiču raskošnoga dijalekatskog mozaika suvremene Hrvatske.